Izbornik
0 0
Mit ili Stvarnost

Isušuje li centralno grijanje zrak u prostoriji?

Datum objave: 03. rujan 2018.

Kada nam dođe vrijeme hladnoće, jesen i zima, najbolje se osjećamo u našem toplom domu. No, problem nastaje zbog suhog zraka u prostorijama kada počne sezona grijanja. Nije jednostavno zagrijati prostor i u njemu istovremeno osigurati dovoljno vlage u zraku. Ali, suhi zrak je problem kojeg na svu sreću nije teško riješiti!



Centralno grijanje zagrijava zrak u kući tako da smanjuje njezinu relativnu vlažnost, ali kako cirkulira oko kuće i hladi ju njezina se relativna vlažnost povećava iako apsolutna količina vlage u zraku ostaje ista.

Centralno grijanje ne isušuje zrak, ali podizanjem temperature zraka smanjuje se relativna vlažnost tako da se osjeća kao da je zrak suh.

Ono što je važno oko vlage zraka nije njegova apsolutna vlažnost, već njegova relativna vlažnost, a to je uglavnom ono što ga čini suhim ili vlažnim.

Topli zrak sadrži puno vlage i isušuje stvari, to znači ako je topli zrak vlažan vlaga će se kondenzirati kada dotakne hladnu površinu kao na primjer kupaonski prozori zimi ili zrcalo prilikom tuširanja. 

Osnovni razlog zbog kojeg se zrak zimi isušuje je zbog toga što većina domova ispušta zagrijani zrak van kuće i zamjenjuje ga hladnim vanjskim zrakom, koji je obično niže vlažnosti, a zatim zagrijavanje smanjuje tu vlažnost.

Osim ako nema dovoljno vlage koja se stvara iz izvora kao što su kuhanje ili kupanje/tuširanje zrak će se sušiti sve dok se ne postigne ravnoteža.

Kolika treba biti vlažnost zraka kada je uključeno centralno grijanje?


Znamo da zrak koji nas okružuje ima određenu količinu vodene pare zajedno s kisikom, dušikom i drugim plinovima koje udišemo.

Pitanje je koliko oni prostora zapravo uzimaju?

Ovisno o tome o kojem plinu govorimo, svi imaju određeni volumen na određenoj temperaturi. Većina plinova ima određenu temperaturu i tlak gdje će se kondenzirati iz plinske mješavine.

Zrak je mješavina plinova, a vodena para je voda u plinovitom stanju.

Kada će voda biti voda, kada će voda biti led, a kada će voda biti para odlučuju temperatura i tlak.

Vodena para iz zraka prelazi u vodu ako se zrak ohladi na neku temperaturu. Temperatura pri kojoj vodena para iz zraka prelazi u vodu zove se točka rosišta. Rosa je najjača kada su najveće temperaturne razlike između noći i dana. Zrak se preko dana jako ugrije i upije puno vodene pare. Preko noći zrak se hladi, skuplja i otpušta vodu. Ta voda iz zraka je rosa ili inje zimi.

Isto se događa s prozorima i zidovima kada se vlažan zrak iz kuhinje ili kupaonice ohladi na prozorima i zidovima te otpusti vlagu/vodu stvarajući kondenzaciju.

Kondenzacija vodene pare događa se zimi, dakle, kada je veća razlika vanjske i unutarnje temperature.


Razina vlage od 80% smatra se vlažnim,

a razina vlage od 20% smatra se suhim!


 

Kod optimalnog postotka vlage štedite na troškovima grijanja.

Da bi postigli sobnu temperaturu od 22°C:

  • kod 70% vlažnosti zraka potrebno je 26% više energije za grijanje
  • kod 80% vlažnosti zraka potrebno je 36% više energije za grijanje
  • kod 90% vlažnosti zraka potrebno je 47% više energije za grijanje

 

Što znači da su toliko i skuplji troškovi grijanja u odnosu na relativnu vlažnost od 45% koju možete postići kvalitetnim provjetravanjem ili uz pomoć odvlaživača prostora.

Odvlaživači zraka su najčešće tip električnog uređaja za odvlaživanje zraka. 

 

Zbog svakodnevnog ciklusa zagrijavanja / hlađenja, kuća može izdržati više ili manje vode u obliku tlaka pare.

Na kraju kada se kuća zagrije s zatvorenim vratima i prozorima zaustavlja tipičan zimski zrak unutar kuće.

Iz tog razloga grijana soba bi mogla iznositi do 2% vodene pare po volumenu, ali dok vanjski zrak ima samo 1% ili više.

To je razlog zašto se osjeća suhim, jer zapravo i jest!

Jednostavno zagrijte vodu u posudi te će ta kipuća voda za 5 minuta vratiti vlažnost natrag u zrak i osvježiti prostoriju.


 

Istina je da u zimsko vrijeme možete osjetiti suh zrak u vašem domu.

Kada imate toplu kuću i hladnu vanjštinu, postoje dva učinka:

  1. INFILTRACIJA ZRAKA ⇒ Tople vlažne zrake napuštaju kuću kroz curenje zraka i zamjenjuje ih hladni suhi zrak.
  2. KONDENZACIJA  Vaši zidovi, podovi i svaka druga površina koja je hladnija od zraka u vašoj kući suočava se s kondenzacijom. Na prozorima može biti vidljiva u uglovima. Ta vlažnost će izlaziti van iz kuće i isparavati na hladnom zraku ili se apsorbirati u tlo oko vašeg betona.

 

Kondenzacija na prozoru

Ako živite u vrlo suhoj klimi onda će vlaga ostaviti vašu kuću bez mnogo dokaza. No, ako živite u vlažnoj klimi koja se bori s kondenzacijom, postojat će stalna bitka s vlagom.
 

Ako vlažni zrak ili isparavajuća voda ne budu uneseni u kuću u dovoljnim količinama kako bi zamijenili gubitak, kuća će postati sve suša i suša.

 

Mnoge peći isušuju zrak i zahtijevaju više topline da se zagriju. Manja vlaga u zraku uzrokuje da zrak zadrži manje topline ili da ga zadrži za kraće vrijeme.

 

Dakle, zima je manje vlažna i stoga, osim ako niste rehidrirali zrak (s ovlaživačem zraka), on ostaje suh čak i nakon što peć zagrijava zrak.

Je li potrebno ovlaživanje zraka kada radi grijanje?


Kod svih načina grijanja (peći na drva, plinske peći, peći na pelete, sustavi centralnog grijanja...) bitna je stavka vlaga zraka u prostorijama. Zato je jedan od važnijih dijelova sustava za grijanje uređaj za vlaženje zraka, odnosno ovlaživač zraka.

Vlažnost zraka u kući koja nema instaliran uređaj za vlaženje zraka kreće se od 10 – 90 %. Poželjna vlažnost zraka u prostoriji kreće se od 30 – 60 % (optimalna vlažnost je od 40 do 50%) ovisno o temperaturi zraka.

Ukoliko je vlažnost zraka veća ili manja od optimalne dolazi do povećanog razvoja virusa, bakterija, gljivica i ostalih mikroorganizama opasnih za zdravlje.

Temperatura sobnog zraka


Jednakost temperature u prostoriji je vrlo važna.

Najpovoljnijom temperaturom se smatra 20 - 22°C, pri tome da je srednja temperatura zida ista ili približno ista kao temperatura zraka.

  1. Pri podnom grijanju smatra se da u prostoriji površinska temperatura veća od 27°C nije dobra za trajan boravak. Površine po kojima se ne hoda (ivične zone) dopuštene su temperature do 35°C. Doktori medicine misle da toplina u predjelu nogu remeti cirkulaciju krvi što dovodi do ošamućenosti.
  2. Pri stropnom grijanju dozračivanje topline na čovjeka pri temperaturi sobnog zraka od 20°C ne bi trebalo prelaziti 12 W/m2, jer se tada ne bi postiglo dovoljno hlađenje pri visini prostorije od 3 m. Maksimalna temperatura stropa može biti 35°C.
  3. Pri zidnom grijanju sa grijanim površinama ispod prozora, dopuštene su više temperature jer grijaće tijelo odzrači istovremeno toplinu van kroz prozor.

Vrste centralnog grijanja, podno, stropno, zidno

Temperatura zraka i srednja temperatura svih obuhvatnih površina je najpogodnija da što manje odstupaju jedna od druge i da se što više približe prosječnoj vrijednosti od 20 do 22°C jer je tada najravnomjernije davanje topline čovjeku.

SAVJETI kako postići idealnu razinu vlage i riješiti se suhog zraka


1. Postavite posude s vodom na radijatore

Posuda na radijatorima, ovlaživač prostoraU staklenu posudu ulijte vodu i ukapajte nekoliko kapi eteričnog ulja lavande, eukaliptusa, čajevca ili mente.

Na radijator postavite posudu s vodom u koju ćete usipati pripremljenu vodu s nekoliko kapljica eteričnog ulja.

Isparavanje vode podići će vlažnost zraka dok će eterična ulja, koja osim ugodnog mirisa imaju važna antivirusna svojstva, pogodno djelovati na dišne puteve, ali i na otklanjanje umora. 

Tim putem dolazi do bržeg isparavanja vode i bolje cirkulacije vlažnog zraka kroz prostoriju.

Posudicu biste trebali dva do tri puta tjedno oprati pod čistim mlazom vode i staviti novu vodu s eteričnim uljem.

2. Izračite prostorije

Osnovno pravilo prilikom zračenja prostorija zimi je što manje zračiti zbog vlažnosti u zraku i bitno je to vrijeme držanja prozora otvorenim.

Što je vani hladnije, manje otvarajte prozore. Zračite prostorije tri puta dnevno u kratkim periodima. 

Čisti zrak koji ulazi u prostoriju brzo postaje suh i crpi postojeću vlažnost u zraku.

Nikako ne ostavljajte otvorene prozore "na kip" → to je pogrešno! 

Vrlo je važno provjetravati prostorije zimi kada se grije, ali potrebno je to raditi ispravno tako da nekoliko puta dnevno širom otvorite prozore na 5-10 minuta.

Na taj će način vlažni zrak izaći kroz prozor, a novi suhi zrak će ući u prostoriju, zidovi se neće ohladiti, a ubrzo će se nadoknaditi ista temperatura.

Tako se štedi energija, a sprječava razvoj plijesni!

Izračite prostorije širom otvorenim prozorima kada se grijete centralnim grijanjem

3. Rublje sušite pored radijatora

Umjesto da mokro rublje sušite u skrivenim prostorijama bolje ga iskoristite kao prirodni ovlaživač zraka.

Stalak za sušenje rublja stavite što bliže radijatorima, voda iz mokrog rublja će isparavati i održavati vlagu u zraku.

Imat ćete vlažan zrak i suho rublje!

Ukoliko imate centralno grijanje rublje sušite blizu radijatora zbog vlažnosti zraka

4. Iskuhavajte vodu s korom citrusa

U lonac stavite vodu i u njega narežite koru naranče ili limuna i stavite da se kuha.

Kada voda prokuha, pare koje isparavaju povećat će vlažnost zraka u prostoriji, a miris citrusa podići će vaše raspoloženje!

Iskuhavanje vode s korom citrusa

5.  Kupite ovlaživač zraka

Postoje i tzv. "ovlaživači zraka" koji najbolje čiste i vlaže zrak. Možete ih kupiti i s aromatičnim dodacima pa uz centralno grijanje možete imati i aromaterapiju. 

Tijekom zimskih mjeseci u sezoni centralnog grijanja znatno se smanjuje postotak vlage u zraku, a potrebno je više od 30 % vlage u zraku.

Stoga se preporučuje ovlažiti zrak u prostorijama u kojim boravimo primjenom ovlaživača zraka ili postavljanjem vlažnih ručnika preko radijatora.

Ovlaživač zraka u prostoriji

Sustav centralnog grijanja ne isušuje zrak. Hladan zrak ima manje vlažnosti od toplog zraka. Kada se hladan zrak zagrijava, u njemu nema vlage i osjeća se vrlo suh.


Za više informacija obratite nam se na  info@exterim.hr

Primaj besplatne savjete i novosti iz svijeta grijanja! Pridruži se: