Izbornik
0 0
Donosimo vam odgovore na česta pitanja!

Podno grijanje vs. Radijatorsko grijanje

Datum objave: 02. veljača 2018.

Sve se češće spominje kako je podno grijanje najugodniji sustav grijanja za čovjeka jer uzima u obzir fiziološko kretanje temperature ljudskog tijela. Podno grijanje je komforno grijanje koje jednomjerno raspoređuje toplinu u prostoru. Pogodno je za skoro sve strukture podova i odlično je rješenje za uvođenje sustava grijanja u novogradnje, ali i prostore koji se renoviraju. Ne utječe na dizajn interijera jer je nevidljivo!

Mnogi smatraju da podno grijanje nije zdravo, da uzrokuje probleme, da ne grije dobro, da je veliki trošak i nije dobra investicija. U nastavku Vam donosimo odgovore zašto je podno grijanje dobro, zdravo i kvalitetno!

Podno grijanje nije skuplje od radijatorskog

Podno grijanje troši manje energije od običnih radijatora, pa se zapravo podnim grijanjem može uštedjeti novac. Radijatorima je potrebno više temperature oko 50-60° dok je podnom grijanju potrebno samo oko 35°. Pogrešno je da je podno grijanje skuplje nego grijanje s radijatorima jer danas postoje velike razlike u cijenama za podno grijanje. U troškove za podno grijanje već su uračunati standardi toplinske i zvučne izolacije dok kod radijatora nisu. Ušteda novca i energije u podno grijanje - exterim.hr

Zahvaljujući učinkovitosti sustava podnog grijanja troškovi su niži za 6-12%. Investicija ugradnje podnog grijanja je jednaka ili malo veća od troškova ugradnje radijatorskog grijanja, ali je ušteda energije puno veća, stoga investicija ide u korist podnog grijanja. Zaključno, podno grijanje nije skuplje od radijatorskog grijanja.

Potrebno je duže zagrijavati prostor, ali se isplati

Sigurno ste negdje pročitali da podno grijanje ne grije dovoljno jako. To je istina, ali kada imate podno grijanje to vam nije ni potrebno. Zagrijavanje prostorija s podnim grijanjem traje malo duže jer je potrebno da se ohlađeni pod ravnomjerno i dovoljno zagrije. Kod podnog grijanja cijela se površina poda koristi za prijenos topline. Podno grijanje omogućava "efekt samoregulacije" koji se pozitivno odražava na temperaturu u grijanoj prostoriji. (Efekt samoregulacije je fizička pojava gdje se u ovisnosti o promjeni temperature prostorije prema grijaćoj površini mijenja intenzitet toplinskog strujanja, odnosno što je viša razlika između temperature prostorije i temperature grijaće površine više je temperaturno strujanje i obrnuto.) Podno grijanje prvo toplinom zagrijava pod, a zatim pod isijava toplinu u prostoriju. Zagrijavanje poda traje malo duže jer je toplina kojom se zagrijava pod znatno manja nego kod radijatora i ima slabiji odaziv na brze promjene temperature u prostoru, ali kada se pod ugrije prostorija ne gubi tako lako toplinu niti kad je prozor u prostoriji otvoren. 

Problemi s venama nisu povezani s podnim grijanjem

Istraživanja pokazuju da podno grijanje nije uzrok proširenim venama nego da je to nasljedni faktor. No, ukoliko podno grijanje ne postavlja stručna osoba može doći do prevrućih ili prehladnih podova, što može utjecati na korisnika podnog grijanja. Periferne temperature tijela podrazumijevaju temperaturu dlanova i stopala od oko 32°C. Pri većim temperaturama od 32°C dolazi do pregrijavanja i ubrzavanja rada krvotoka što može rezultirati proširenjem vena. Prije je podno grijanje bilo regulirano na previsoke temperature pa je mogućnost pethodnih generacija bila oboljenje venskim bolestima, ali danas se podno grijanje regulira na niže temperature, stoga ne postoji opasnost od venskih bolesti i ne može se promatrati kao faktor rizika za oboljenje vena.

Podno grijanje ne diže prašinu u zrak

Kod radijatorskog grijanja toplina kružno struji zrakom kroz prostoriju i tako povlači prašinu s poda u zrak. Što je grijaća površina manja to je potrebno veće i brže strujanje zraka kako bi se zagrijao prostor. Kod podnog grijanja toplina se oslobađa zračenjem, manje kruži jer se zagrijani zrak u prostoru giba lagano, a i razlika pritiska između stropa i poda je mala. Tako nema strujanja zraka pa prašina ne mijenja strukturu i ne diže se nego ostaje na podu. Podno grijanje radi na znatno nižim temperaturama od radijatora. Relativna vlaga je viša u prostoru s podnim grijanjem pa se time i zrak manje isušuje zbog niže temperature vode u podnom sustavu. Podno grijanje je pogodno za alergičare jer se njime uklanjaju alergeni koji se razmnožavaju na podu, manje se stvara grinje i plijesan u prostorijama.

Parket se može postaviti na podno grijanje

Podno grijanje je najbolje obložiti s kamenom ili keramikom, odnosno s oblogama s dobrom provodnosti topline. Može se upotrijebiti i laminat, linoleum, parket pa čak i tekstilne podne obloge. Danas je najzanimljiviji i najtraženiji parket.

Gotovi troslojni parketi su preporučljiva vrsta parketa za postavu na podloge s ugrađenim podnim grijanjem. Zbog svoje višeslojne strukture imaju sposobnost dobrog provođenja topline. Kako bi parket duži vremenski period zadržao svoja prvobitna svojstva i izgled, bitno je ne prelaziti maksimalnu dopuštenu temperaturu podne površine koja iznosi 29°C. Najviša temperatura površine hodne plohe bi trebala biti između 26 – 28 °C za ugodan boravak u prostoriji s podnim grijanjem.

parket se može postaviti na podno grijanje - exterim.hr

Parket se ne izobliči od podnog grijanja

Kako bi se parket održao u prvobitnom stanju, najbolji i najsigurniji način polaganja parketa je "riblja kost". Normalno je da se drvo mijenja s vremenom, ali ovim načinom se pokazalo da se rad drveta najviše neutralizira i raspoređuje pa su promjene manje vidljive tijekom vremena. Drvo se previše isušuje pri visokim temperaturama, stoga se preporučuje da najviša temperatura površine glazure bude 25°C, a najviša temperatura površine parketa 24°C. Ako se postavljanje parketa napravi na pravi način, da se drvena površina pripremi sušenjem na pravilan sadržaj vode i da se polaže u odgovarajućim klimatskim uvjetima, ne postoji opasnost od većih izobličenja drvene površine od zagrijavanja prostora. Izbor drveta za postavljanje površinske obloge podnog grijanja je bitan faktor: hrast ili bambus je bolji od bukovog ili jasenovog drveta. Dvoslojni ili troslojni parketi su idealan izbor za podno grijanje jer specifičnom konstrukcijom smanjuju toplinski otpor i povećavaju stupanj provodljivosti topline.

Podno grijanje se može naknadno ugraditi u prostor

Za naknadnu ugradnju podnog grijanja u prostoru se potrebno odreći oko 20 mm visine prostorija. Takva mala visina konstrukcije omogućuje ugradnju bez značajnog gubitka prostora. Danas postoje niske sistemske ploče od gipsanih vlakana koje se mogu nakon polaganja na ravnoj podlozi direktno oblijepiti keramičkim pločicama.

Podno grijanje se može ugraditi i na zidu i na stropu

Podno grijanje kao pojam se ne treba smatrati doslovno. "Podno grijanje" je oblik centralnog grijanja i hlađenja kojim se postiže toplinski komfor unutar zatvorenih prostora – stoga može se primijeniti na podu, na zidu i na stropu.

Na podno grijanje se može postaviti tepih

Kako je već spomenuto u današnje vrijeme se mogu, za postavljanje podnog grijanja, koristiti i tekstilne podne obloge. Ljubitelji tepiha mogu u specijaliziranim trgovinama pronaći veliki izbor posebno prikladnih podnih prekrivača za podove s ugrađenim podnim grijanjem. Ukoliko ne tražite tekstilnu podnu oblogu cijele prostorije, manji tepisi nisu nikakav problem za sustav podnog grijanja. 

Postavljanje tepiha na podno grijanje je moguće - exterim.hr

 

Način na koji funckionira sustav podnog grijanja je sličan kao i kod radijatorskog grijanja. Kod podnog grijanja je potrebna manja temperatura vode jer se toplina podiže prema gore i tako se dobiva bolja raspodjela topline nego kod radijatorskog grijanja.

Podno grijanje je ekonomično i štedljivo jer treba manje energije za zagrijavanje prostora, voda treba biti zagrijana do 30°C, dok je kod klasičnog centralnog grijanja za postizanje iste temperature u takvom prostoru potrebno dvostruko više energije, treba vodu zagrijati na temperaturu najmanje od 60°C. Kod podnog je grijanja najtopliji dio pod i njegova maksimalna temperatura ne smije prelaziti 24°C pa bi tako temperatura oko glave trebala biti 20°C, a na vrhu prostorije 16°C. Kod radijatorskog grijanja je najtopliji dio pri vrhu prostorije gdje je temperatura 24°C, a na podu je 16°C. Kao što vidite obrnuto je. 

Nadamo se da smo Vam dali savršeno rješenje za ugodniji, zdraviji, elegantniji i ekonomičniji život u vašem domu uz podno grijanje!


Za više informacija obratite nam se na  info@exterim.hr!

 

Primajte besplatne savjete i novosti iz svijeta grijanja! Prijavite se: